HUBOL: 2,5 milijuna eura otišlo Udruzi poslodavaca u zdravstvu

"Prema podacima koje je HUBOL prikupio, javne zdravstvene ustanove u pet su godina UPUZ-u isplatile više od 2,5 milijuna eura za članarine, kotizacije i druge troškove. U prošloj u odnosu na 2021. godinu iznos koji UPUZ uzima iz javnog zdravstva se povećao za 120 posto", priopćio je HUBOL.

"Radi se o novcu koji je trebao služiti pacijentima, opremi, dijagnostici i zdravstvenim radnicima, a ne financiranju interesne udruge", ističe HUBOL i navodi kako se za taj iznos moglo kupiti 50 najsuvremenijih inkubatora za prerano rođenu djecu, PET/CT uređaj za jug Hrvatske ili dvije magnetske rezonance, za karlovačku i dubrovačku bolnicu.

To je 2,5 milijuna eura manje za poboljšavanje kvalitete palijativne skrbi. Taj se novac mogao usmjeriti i u edukaciju liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, za koju bolnice često tvrde da nemaju dovoljno sredstava, navodi HUBOL. 
 Za UPUZ kaže da se predstavlja kao udruga zdravstvenih ustanova, ali u stvarnosti djeluje kao interesna udruga njihovih ravnatelja. "Prema podacima koje je HUBOL dosad prikupio, najmanje 145 ustanova članice su UPUZ-a čije financijsko izvješće nije javno dostupno. Ako je novac javan, onda i podaci moraju biti javni", poručuje HUBOL. 

"Sredstva trebaju biti usmjerena na pacijente..."

Poziva ravnatelje, Ministarstvo zdravstva i osnivače ustanova da obustave daljnje financiranje UPUZ-a javnim novcem, ističući da sredstva trebaju biti usmjerena na pacijente, zdravstvene djelatnike i opremu.

Kako navodi HUBOL, među većim pojedinačnim uplatama izdvajaju se KBC Split (101.826 eura) te KBC Rijeka (97.085 eura), dok je KB Dubrava uplatila 63.758 eura. Slijede ih Opća bolnica Varaždin (49.946 eura), KB Sveti Duh (49.025 eura) i Opća bolnica Zadar (47.802 eura), a među istaknutijim uplatiteljima su i Opća bolnica Pula, slavonskobrodska bolnica, KB Merkur i Opća bolnica Šibensko-kninske županije.

HUBOL tvrdi da se o članstvu ustanova u UPUZ-u, kojeg nazivaju „reliktom bivšeg sustava“, odlučuje diskrecijskom odlukom ravnatelja, a ne upravnih vijeća. Iako podržavaju pravo ravnatelja na udruživanje, smatraju da bi članstvo trebali plaćati „od svojih osobnih prihoda, a ne sredstvima javnog zdravstva“.

Dodaju i da članstvo u UPUZ-u "ne pridonosi zakonitom i učinkovitom vođenju zdravstvene ustanove" i kao primjer navode tri klinička bolnička centra - Zagreb, Osijek i Sestre milosrdnice koji "nisu članovi UPUZ-a, a uspješno funkcioniraju" dodajući da je od nekoliko tisuća privatnih pružatelja zdravstvene skrbi, od malih ljekarni pa do velikih privatnih specijalnih bolnica, članova UPUZ-a tek desetak".

Dalje navode da udruge poslodavaca „imaju smisla kada zastupaju privatne poslodavce“, ali da „u javnom zdravstvenom sustavu, poslodavca već predstavlja Ministarstvo zdravstva. Sudjelovanje privatne udruge ravnatelja u kolektivnom pregovaranju samo je skupo dupliranje uloge države", zaključuju iz HUBOL-a. 

Navode i kako su od 170-ak javnozdravstvenih ustanova zatražili podatke o uplatama UPUZ-u od 2021. do 2025. no da ih je 15-ak u i nakon više zahtjeva i objašnjenja odbilo  dati podatke o uplatama za razdoblje 2021.-2023., a da šest ustanova uopće nije odgovorilo na zahtjev HUBOL-a. To su Opća bolnica Gospić, Psihijatrijska bolnica Lopača, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije i Ugovorna zdravstvena ustanova Ljekarna Korčula.